Oleški na levoj obali Dnjipra, preko puta Hersona, Rusija je okupirala u prvim danima invazije punog obima. Pre 2022. ovde je živelo oko 24 hiljade ljudi. U jesen 2026, prema procenama ukrajinskih vlasti i Bele kuće, u gradu je ostalo 1700 do 2000 ljudi, među njima, prema podacima Hersonske oblasne vojne uprave, gotovo 50 dece. Bez struje, gasa, vode, hrane, lekova...
PRE: BLOKADA I GLAD
U decembru 2025. ruski okupatori minirali su puteve oko grada i redovno snabdevanje je praktično prestalo. Prema podacima gradske vojne uprave, poslednje vozilo s namirnicama ušlo je 26. maja. Ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je 26. septembra da, prema dostupnim izveštajima, ljudi u Oleškima preživljavaju jedući „travu i korov“. Humanitarni pristup gradu Rusija UN nikada nije omogućila.
Od marta 2026. ukrajinska vojska je dronovima preko Dnjipra dostavljala hranu i lekove. U jednoj od najvećih operacija na 100 lokacija bačeno je oko 4 tone namirnica. Prema rečima načelnika Hersonske oblasne vojne uprave Oleksandra Prokudina, Rusi su namerno obarali te dronove, a hranu uzimali za sebe. O tome je izveštavao i američki Institut za proučavanje rata (ISW).
Ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je 26. septembra da, prema dostupnim izveštajima, ljudi u Oleškima preživljavaju jedući „travu i korov“. Humanitarni pristup gradu Rusija UN nikada nije omogućila.
Istovremeno je Moskva za blokadu optuživala samu Ukrajinu. Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija zabeležio je da rusko Ministarstvo spoljnih poslova i okupaciona uprava šire tvrdnje o „blokadi grada ukrajinskim dronovima“ i „miniranju puteva“. A upravo sa okupirane leve obale, među ostalim i iz Oleški, ruski dronovi od 2024. love civile u Hersonu. Meštani su to nazvali „ljudskim safarijem“, a komisija UN je u maju 2025. ocenila te napade kao zločine protiv čovečnosti.
TOKOM: HUMANITARNA MISIJA
Bela kuća je 23. oktobra saopštila da je prva dama SAD Melanija Tramp pomogla da se postigne dogovor o lokalnom prekidu vatre. Svoju ulogu Vatikan pripisuje i papi Lavu XIV, koji je 16. oktobra pozvao Putina na primirje. „Režim tišine“ je trajao od 3.00 27. oktobra do 22.59 1. novembra.
U grad je 30. oktobra ušla ukrajinska delegacija na čelu sa zaštitnikom ljudskih prava Vrhovne rade (ombudsmanom) Dmitrom Lubincem. Za evakuaciju je pripremljeno 25 autobusa sa 750 mesta. Ljude su vozili preko okupiranog Krima do Anape, odatle avionima u Belorusiju, a 31. oktobra su prešli granicu u Černihivskoj oblasti. Najkraći put, preko Dnjipra do Hersona, nije se razmatrao: prema rečima Lubinca, reč je o samoj liniji fronta, a prelaz bi zahtevao razminiranje ukrajinskih odbrambenih položaja. Ruta je dogovorena sa vojskom, vojnom obaveštajnom službom (GUR) i SBU. Onima koji su ostali predati su hrana, voda, lekovi i gorivo.
POKUŠAJI MANIPULACIJE
Ruska ombudsmanka Jana Lantratova, koju SBU sumnjiči za učešće u nezakonitom odvođenju dece iz Hersona 2022, dovela je oko 50 novinara, uglavnom sa RT, „России“, „Известий“, Prvog kanala i „Zvezde“.
Rusija se prikazivala kao spasiteljka. Ruski televizijski kanali, među njima i „Россия-1“ Jevgenija Popova, prikazivali su kao svedoka kolaboranta Volodimira Harlana, „Heroja Rusije“, koga je ukrajinski sud u odsustvu osudio na 12 godina zatvora zbog kolaboracionističke delatnosti.
Z-bloger Vladimir Romanov napisao je da je u Ukrajinu otišlo 17 autobusa, a u Rusiju 4, ali da „će ruska televizija prikazati više ‚naših‘ autobusa sa zastrtim prozorima“. A šef ukrajinskog Centra za proučavanje okupacije Petro Andrjuščenko potvrđuje da su ljude nagovarali da se prijave za odlazak u Rusiju ili da uopšte ne odu, plašeći ih „filtracijom“.
NOVINARSTVO, A NE PR
Prema rečima Šelbi Vajlder, reporterke televizije Newsmax, njen kanal bio je jedini američki medij na terenu. Ona je 30. oktobra u direktnom prenosu upozorila gledaoce da Moskva želi da se prikaže kao spasiteljka stanovnika grada koji je sama okupirala, da upravo Rusija kontroliše šta će novinari videti i da ljudi sa kojima uspeju da razgovaraju mogu biti pod pritiskom.
KAKO SU RUSI ISKORISTILI PRIMIRJE
Britanski Sky News dobio je pristup centru za upravljanje dronovima 34. brigade mornaričke pešadije Oružanih snaga Ukrajine i pokazao kako su tokom „tišine“ u grad ulazila ruska oklopna vozila i pešadija, a okupatorski vojnici sa velikim rančevima smeštali su se u zgrade sa podrumima. Još pre evakuacije ruski vojnici su iz bolničke mrtvačnice iznosili tela koja nisu dozvoljavali da se sahrane, prema izvorima kanala više od 30. Komandant brigade je ispričao da se Rusi ranije danju gotovo nisu kretali kroz grad, a tih dana su izveli rotaciju i obnovili artiljeriju. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je rotaciju, jačanje položaja, pojačanu zaštitu od dronova duž puteva i dopremanje municije. Lubinec je objasnio da je deo vozila učestvovao u razminiranju.
Kremlj optužbe nije opovrgao. Kako je javio AFP pozivajući se na ukrajinskog zvaničnika, Rusija je odbila da produži primirje.
KOLIKO JE LJUDI OSTALO
Melanija Tramp je saopštila da je evakuisano gotovo 800 ljudi. Koliko ih je otišlo u Ukrajinu, a koliko u Rusiju, zvanično se ne navodi. Lubinec je to objasnio dogovorima sa ruskom stranom.
Nisu svi uspeli da odu. Stanovnici okolnih sela, među njima Pidlisnog i Solonaca, prijavili su se za evakuaciju, ali nisu mogli da stignu do Oleški miniranim putevima. Lubinec tvrdi da su iz samog grada otišli svi koji su to želeli, ali koliko je ljudi tamo ostalo „nemoguće je verifikovati“. Prema preliminarnim podacima Hersonske oblasne vojne uprave, tamo je još uvek više od hiljadu ljudi. Strane razgovaraju o dostavljanju pomoći najmanje jednom mesečno.