Ova web stranica koristi samo nužne kolačiće za ispravno funkcioniranje. Ne koristimo kolačiće za praćenje. Koristimo analitiku bez kolačića kako bismo razumjeli kako se naša stranica koristi.

Vijesti

Oleški: što se dogodilo prije, tijekom i nakon „režima tišine”

Iryna Sieidkhanova
Oleški: blokada, „režim tišine” i ruske manipulacije

Oleški na lijevoj obali Dnipra, nasuprot Hersonu, Rusija je okupirala u prvim danima invazije punog opsega. Prije 2022. ondje je živjelo oko 24 tisuće ljudi. U jesen 2026., prema procjenama ukrajinskih vlasti i Bijele kuće, u gradu je ostalo 1700 do 2000 ljudi, među njima, prema podacima Hersonske oblasne vojne uprave, gotovo 50 djece. Bez struje, plina, vode, hrane, lijekova...

PRIJE: BLOKADA I GLAD

U prosincu 2025. ruski okupatori minirali su ceste oko grada i redovita opskrba praktički je prestala. Prema podacima gradske vojne uprave, posljednje vozilo s namirnicama ušlo je 26. svibnja. Ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha izjavio je 26. rujna da, prema dostupnim izvješćima, ljudi u Oleškima preživljavaju jedući „travu i korov”. Humanitarni pristup gradu Rusija UN-u nikada nije omogućila.

Od ožujka 2026. ukrajinska vojska dronovima je preko Dnipra dostavljala hranu i lijekove. U jednoj od najvećih operacija na 100 lokacija bačeno je oko 4 tone namirnica. Prema riječima čelnika Hersonske oblasne vojne uprave Oleksandra Prokudina, Rusi su namjerno obarali te dronove, a hranu uzimali za sebe. O tome je izvijestio i američki Institut za proučavanje rata (ISW).

Ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha izjavio je 26. rujna da, prema dostupnim izvješćima, ljudi u Oleškima preživljavaju jedući „travu i korov”. Humanitarni pristup gradu Rusija UN-u nikada nije omogućila.

— SEE Ukraine Info Hub
Podijeli citat

Istodobno je Moskva za blokadu optuživala samu Ukrajinu. Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija zabilježio je da rusko Ministarstvo vanjskih poslova i okupacijska uprava šire tvrdnje o „blokadi grada ukrajinskim dronovima” i „miniranju cesta”. A upravo s okupirane lijeve obale, među ostalim i iz Oleški, ruski dronovi od 2024. love civile u Hersonu. Mještani su to nazvali „ljudskim safarijem”, a komisija UN-a u svibnju 2025. ocijenila je te napade zločinima protiv čovječnosti.

Infografika SEE Ukraine
Infografika SEE Ukraine

TIJEKOM: HUMANITARNA MISIJA

Bijela kuća objavila je 23. listopada da je prva dama SAD-a Melania Trump pomogla postići dogovor o lokalnom prekidu vatre. Svoju ulogu Vatikan pripisuje i papi Lavu XIV., koji je 16. listopada pozvao Putina na primirje. „Režim tišine” trajao je od 3:00 27. listopada do 22:59 1. studenoga.

U grad je 30. listopada ušlo ukrajinsko izaslanstvo predvođeno pučkim pravobraniteljem Vrhovne rade Dmytrom Lubincem. Za evakuaciju je pripremljeno 25 autobusa sa 750 mjesta. Ljude su vozili preko okupiranog Krima do Anape, odande zrakoplovima u Bjelorusiju, a 31. listopada prešli su granicu u Černihivskoj oblasti. Najkraći put, preko Dnipra do Hersona, nije se razmatrao: prema Lubinčevim riječima, riječ je o samoj crti bojišnice, a prijelaz bi zahtijevao razminiranje ukrajinskih obrambenih položaja. Ruta je dogovorena s vojskom, vojnom obavještajnom službom (HUR) i SBU-om. Onima koji su ostali predani su hrana, voda, lijekovi i gorivo.

POKUŠAJI MANIPULACIJE

Ruska pučka pravobraniteljica Jana Lantratova, kojoj je SBU podigao sumnju za sudjelovanje u nezakonitom odvođenju djece iz Hersona 2022., dovela je oko 50 novinara, uglavnom iz RT-a, „Rossije”, „Izvestija”, Prvog kanala i „Zvezde”.

Rusija se predstavljala kao spasiteljica. Ruski televizijski kanali, među njima i „Rossija-1” Jevgenija Popova, prikazivali su kao svjedoka kolaboracionista Volodymyra Harlana, „Heroja Rusije”, kojeg je ukrajinski sud u odsutnosti osudio na 12 godina zatvora zbog kolaboracionističke djelatnosti.

Z-bloger Vladimir Romanov napisao je da je u Ukrajinu otišlo 17 autobusa, a u Rusiju 4, ali da „će ruska televizija pokazati više ‚naših’ autobusa sa zastrtim prozorima”. A čelnik ukrajinskog Centra za proučavanje okupacije Petro Andrjuščenko potvrđuje da su ljude nagovarali da se prijave za odlazak u Rusiju ili da uopće ne odu, plašeći ih „filtracijom”.

NOVINARSTVO, A NE PR

Prema riječima reporterke Newsmaxa Shelby Wilder, njezin je kanal bio jedini američki medij na terenu. Ona je 30. listopada u izravnom prijenosu upozorila gledatelje da se Moskva želi prikazati kao spasiteljica stanovnika grada koji je sama okupirala, da upravo Rusija kontrolira što će novinari vidjeti te da ljudi s kojima uspiju razgovarati mogu biti pod pritiskom.

Infografika SEE Ukraine
Infografika SEE Ukraine

KAKO SU RUSI ISKORISTILI PRIMIRJE

Britanski Sky News dobio je pristup centru za upravljanje dronovima 34. brigade mornaričkog pješaštva Oružanih snaga Ukrajine i pokazao kako su tijekom „tišine” u grad ulazila ruska oklopna vozila i pješaštvo, a okupatorski vojnici s velikim ruksacima smještali su se u zgrade s podrumima. Još prije evakuacije ruski vojnici iznosili su iz bolničke mrtvačnice tijela koja nisu dopuštali pokopati, prema izvorima kanala više od 30. Zapovjednik brigade ispričao je da se Rusi ranije gotovo nisu kretali gradom danju, a tih su dana proveli rotaciju i obnovili topništvo. Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je rotaciju, jačanje položaja, pojačanu protudronsku zaštitu uz ceste i dopremu streljiva. Lubinec je objasnio da je dio vozila sudjelovao u razminiranju.

Kremlj optužbe nije opovrgnuo. Kako je izvijestio AFP pozivajući se na ukrajinskog dužnosnika, Rusija je odbila produljiti primirje.

KOLIKO JE LJUDI OSTALO

Melania Trump objavila je da je evakuirano gotovo 800 ljudi. Koliko ih je otišlo u Ukrajinu, a koliko u Rusiju, službeno se ne navodi. Lubinec je to objasnio dogovorima s ruskom stranom.

Nisu svi uspjeli otići. Stanovnici okolnih sela, među njima Pidlisnog i Solonaca, prijavili su se za evakuaciju, ali nisu mogli doći do Oleški miniranim cestama. Lubinec tvrdi da su iz samog grada otišli svi koji su to željeli, ali koliko je ljudi ondje ostalo „nemoguće je verificirati”. Prema preliminarnim podacima Hersonske oblasne vojne uprave, ondje je još uvijek više od tisuću ljudi. Strane razgovaraju o dostavi pomoći barem jednom mjesečno.

Podijeli